Food-Info.net > Alergije na hranu
Alergija na rakove
Rakovi su jedni od najčešće konzumiranih morskih plodova. Oni pripadaju obitelji člankonožaca. Podjeljeni su u šest velikih podgrupa koje uključuju 44 000 vrsta. Među njima su različiti, uobičajeni i manje uobičajeni jestivi plodovi mora kao što su škampi, langoustine, jastog , slatkovodni rak i rakovica . Drugi morski plodovi kao što su dagnje, jakobova kapica , Petrovo uho i lignja nisu ljuskari (rakovi) već mekušci. Rakovi koji uzrokuju alergije čine tzv. IgE-posredovanu alergijsku hranu. IgE (Imunoglobulin E) je alergijsko antitijelo.
- Simptomi
- Srodna hrana (unakrsne reakcije)
- Tko, kad, kako dugo i koliko često?
- Koliko je previše?
- Dijagnoza
- Gdje se mogu pronaći rakovi?
- Neprehrambeni proizvodi
- Izbjegavanje
Simptomi
Reakcije su rangirane od blagog oralnog sindroma (svrbež usana, usta ili grla, te oticanje usana, grla, jezika i nepca) do po život opasnih sustavnih anafilaksa (teško disanje, pad krvnog tlaka, pa čak i smrt). Simptomi se pojavljuju u roku od jednog sata nakon konzumiranja problematične hrane (90% slučajeva). Najčešći simptom je urtikarija. Ostali simptomi uglavnom utječu na kožu (svrbež, oticanje), probavni trakt (mučnina, žgaravica, grčevi i proljev), dišni sustav (astma, peludna groznica) i oči (konjuktivitis). Školjke su čest uzročnik pogubnih anafilaktičkih reakcija i treće po redu od najvažnijih uzročnika anafilakse, odmah iza kikirikija i orašastih plodova (indijski oraščić, brazilski orah, bademi, orasi). Simptomi se najčešće javljaju nakon kozumiranja morskih plodova (uglavnom veće doze izazivaju reakcije), ali se simptomi mogu pojaviti i pri rukovanju sa sirovim morskim plodovima, te kod udisanja para prilikom kuhanja rakova kao što su škampi (mogu izazvati reakcije dišnog sustava). Ulje na kojem su se pekli morski plodovi također je zabilježeno kao uzročnik neželjenih reakcija. Alergijske reakcije kod radnika u zemljama s raširenom industrijom školjki također se javljaju, i to prilikom bilo koje od faza obrade plodova mora. U tim je zemljama ta činjenica postala ozbiljan zdravstveni problem.
Srodna hrana (unakrsne reakcije)
Procjenjuje se da 75% pojedinaca alergičnih na jednu vrstu rakova (škampi, jastog, rakovica) je uglavnom alergična i na druge vrste. To se naziva unakrsna reakcija. Unakrsne reakcije kod ljuskara (rakova) i mekušaca (kamenice, lignje, Jakobove kapice) su vjerojatno rezultat postojanja iste vrste proteina u tim vrstama hrane. Ustvari, molekule odgovorne za unakrsne reakcije također mogu uzrokovati iste među rakovima, grinjama, žoharima i kironomidu (koristi se kao hrana za ribe). Međutim nije bilo prijavljenih unakrsnih reakcija uzrokovanih rakovima i ribama kao što su losos, tuna, skuša, pastrva i inćuni.
Tko, kad, koliko dugo i koliko često?
Alergije vezane za hranu vrlo su česte kod djece, ali ni stariji nisu izuzeti. Rakovi, kikiriki, ribe i orašasti plodovi najčešći su uzrok alergije na hranu kod odraslih. Od alergija na ribe i školjke pati oko 1% opće populacije. Zemlje u kojima se konzumiraju velike količine rakova kao što su Skandinavske zemlje imaju višu stopu alergija na rakove iako nisu provedene studije o specifičnim vrstama. Malo se zna o njihovoj trajnosti, ali sve ukazuje na to da se alergije na rakove ne mogu prerasti (ne nestaju s godinama).
Koliko je previše?
Simptomi se najčešće javljaju nakon konzumacije morskih plodova (uglavnom veće doze izazivaju reakciju), ali se simptomi mogu pojaviti i prilikom udisanja para koje nastaju tijekom kuhanja rakova kao što su škampi (udisanje može uzrokovati neželjene reakcije dišnog sustava). Ulje na kojem su se pekli morski plodovi također je zabilježeno kao uzročnik neželjenih reakcija. Alergijske reakcije kod radnika u zemljama s raširenom industrijom školjki također se javljaju, i to prilikom bilo koje od faza obrade plodova mora. U tim je zemljama ta činjenica postala ozbiljan zdravstveni problem.
Dok je samo jedan škamp dovoljan za pokretanje alergijske reakcije, neki ljudi reagiraju čak i na manje količine. Stoga i najmanja doza može biti opasna.
Dijagnoza
Prvo se uzima detaljna povijest bolesti pacijenta. Kožni i laboratorijski testovi se koriste kako bi nam pomogli u isključivanju hrane koja uzrokuje alergije iz prehrane. U slučaju rakova, pozitivan test na koži se kombinira s povišenom razinom antitijela koja odgovara alergiji na škampe. Npr. može biti dijagnosticirano sa 87% sigurnosti. Ne postoji ustanovljen prag vrijednosti specifičnih IgE kod rakova.
Međutim, postepeno davanje sve veće količine hrane koja je potencijalno alergijska, može pokazati da li će pacijent imati alergijsku reakciju i pri kojoj količini. I to je zapravo najučinkovitiji način određivanja je li neka osoba zaista alergična na određenu hranu. Takva se ispitivanja uvijek provode kao dvostruko slijepi, placebom kontrolirani testovi. U slučaju rakova, u takvom dvostrukom slijepom i placebom kontroliranom testu se povećava doza kuhanih rakova u sladoledu od vanilije koji sadrži i aromu grožđa. Ako dvostruko slijepi, placebom kontrolirani test bude negativan, test je uglavnom i završen. Takva se ispitivanja moraju obavljati isključivo u bolnicama gdje je dobro uvježbano osoblje koje zna kako postupiti u slučaju da dođe do anafilaktičkog šoka kod pacijenta. Pacijenti s ozbiljnim reakcijama u povijesti bolesti, ne smiju biti podvrgnuti takvim ispitivanjima. Osim toga, pacijenti alergični na jednu vrstu rakova ne smiju se testirati na ostale vrste rakova zbog potencijalnih unakrsnih reakcija.
Gdje se mogu naći rakovi?
Rakovi ili ostaci rakova mogu se nalaziti u procesiranoj hrani. Vrlo je važno da ljudi s alergijom na rakove razviju naviku pažljivog čitanja deklaracije i da budu svjesni svake riječi, pojma i pokazatelja koji se nalaze na toj deklaraciji, kako bi znali sadrži li taj proizvod rakove ili ostatke rakova. Prehrambeni proizvodi mogu sadržavati skrivene alergene.
Neprehrambeni proizvodi
Rakovi se koriste i u nekim proizvodima koji nisu prehrambeni kao što su kreme. Dodir s takvim proizvodima također može uzrokovati alergijske reakcije.
Izbjegavanje
Za pacijente kojima je dijagnosticirana alergija na rakove, jedina dokazana terapija je izbjegavanje istih, pogotovo zato što nuspojave na vrlo male količine rakova nisu neuobičajene. Vrlo je važno da ljudi s alergijom na rakove razviju naviku pažljivog čitanja deklaracije i da budu svjesni svake riječi, pojma i pokazatelja koji se nalaze na toj deklaraciji, kako bi znali sadrži li taj proizvod rakove ili ostatke rakova. Prehrambeni proizvodi mogu sadržavati skrivene alergene. Odlazak u restorane, pogotovo one sa jelima specifičnim za jugoistočne azijske zemlje je rizičan čimbenik zbog mogućeg neočekivanog kontakta s rakovima. Aneks Illa EU direktive napravio je listu rakova i rakovih proizvoda koji se obvezno moraju istaknuti na deklaraciji.
