|
|||||||
An initiative of :
|
Food-Info.net > Alergije na hranu Netolerancija na fruktozu (smanjena resorpcija) i HFINetolerancija fruktoze (smanjena resorpcija fruktoze) i HFI (nasljedna netolerancija fruktoze) su dvije različite metaboličke bolesti u kojim se ne podnosi fruktoza. Često se pogrešno opisuju kao alergije na fruktozu, koja u medicinskoj literaturi nije opisana i vrlo vjerojatno ne postoji. HFI (nedostatak fruktoza 1-fosfat aldolaze)Nasljedna netolerancija fruktoze je nasljedni poremećaj u kojem tijelo ne proizvodi spojeve potrebne za metabolizam fruktoze (voćnog šećera) u jetri. Fruktoza se normalno apsorbira u tankom crijevu, ali u jetri nedostaje enzim fruktoza 1-fosfat aldolaza (kod klasificiranja enzima EC 2.1.2.13), ključni enzim u daljnjem metabolizmu fruktoze. Unesena fruktoza se pretvara u fruktozu-1-fosfat, spoj koji se metabolizira u gliceraldehid-3-fosfat. Gliceraldehid-3-fosfat je jedan od spojeva metabolizma šećera, glikolize, glavnog ciklusa za dobivanje energije u tijelu (slika ispod).
Put metabolizma od fruktoze do gliceraldehid-3-fosfata Nedostatak enzima rezultirati će nakupljanjem fruktoza-1-fosfata u jetri, bubrezima i tankom crijevu. Akumulirana fruktoza-1-fosfat inhibira razgradnju glikogena i sintezu glukoze, izazivajući time tešku hipoglikemiju nakon unosa fruktoze u organizam. Hipoglikemija je stanje koje se uobičajeno pojavljuje kod dijabetesa i ukazuje na vrlo nisku razinu šećera u krvi. Unošenjem fruktoze ili drugih šećera koji se metaboliziraju putem fruktoza-1-fosfata, izazvat će simptome poput jakih bolova u trbuhu i povraćanja. Dugoročno konzumiranje fruktoze kod male djece dovodi do zatajenja jetre i / ili bubrega i smrti. HFI je stoga vrlo ozbiljan metabolički poremećaj. Poteškoće u dijagnosticiranju HFI bolesti onemogućuju određivanje učestalosti ovog poremećaja. Nedavna studija u Velikoj Britaniji korištenjem DNA testa navodi stopu učestalosti od 1 oboljelog na 22.000 ispitanika (u rasponu između 1 na 12.000 i 1 na 58.000). HFI bolest je učestalija među stanovništvom sjeverozapadne Europe, i dijelovima SAD-a i Australije s velikim brojem doseljenika iz sjeverozapadne Europe, dok su podaci ostalih populacija su rijetki. Dijagnosticiranje HFI bolesti je dosta teško i (kod male djece) opasno. Jedini način da se utvrdi da netko pati od ove bolesti je provođenje jednog od ova dva testa:
Sve se više koristi noviji, neinvazivni DNA test. DNA test nije dijagnostički, jer negativni rezultati ne jamče da HFI nema. Pozitivni rezultati zajedno s kliničkim simptomima, dobri su pokazatelj bolesti. Dijagnoza se može pretpostaviti. Vodikov test daha, koji se koristi za određivanje smanjene resorpcije fruktoze nije učinkovita metoda za određivanje HFI-a. HFI bolest se tretira strogom dijetom bez fruktoze. To znači isključenje svega što sadrži fruktozu, saharozu ili sorbitol. Provođenje takve dijete je često teško, ali nije nemoguće. Ljudi na takvoj dijeti žive normalno i zdravo, iako je opasnost prisutna. Više detalja o prehrani nalazi se ispod. Prehrana također isključuje sorbitol. Iako sorbitol ne sadrži fruktozu i tijelo ga slabo apsorbira, apsorbirani sorbitol može se u tijelu pretvoriti u fruktozu tzv. sorbitolnim putem. Smanjena resorpcija fruktoze ili netolerancija fruktozeNetolerancija fruktoze je vrlo slična netoleranciji tijela na laktozu. U tom slučaju se unesena fruktoza ne apsorbira u tankom crijevu, već se apsorbira pomoću specifičnih transportnih proteina. Kada tog proteina nema ili je neaktivan, fruktoza se ne apsorbira i odlazi u debelo crijevo. U debelom crijevu fruktoza brzo fermentira djelovanjem crijevnih bakterija (crijevna mikroflora) u kiseline i plinove, pretežno vodik i ugljični dioksid. Ovi plinovi uzrokuju glavne probleme: nadutost, bolove u trbuhu i proljev. Netolerancija fruktoze može biti nasljedna, ali i negenetski faktori imaju važnu ulogu. Puno je češća od HFI bolest, 1 od 3 osobe imati će neki problem u probavljanju jednostavnih ugljikohidrata, kao što je fruktoza. Kao i kod netolerancije na laktozu i druge ugljikohidrate, većina ljudi nema problema s malom količinom fruktoze. Prag pojave simptoma značajno varira među pojedincima, neki imaju problema kod manje od 1 grama fruktoze, dok drugi mogu pojesti 20 grama bez ikakvih problema. Netolerancija na fruktozu sigurno nije ugodna, ali nije ozbiljna ili opasna po život kao HFI bolest. Dijagnosticira se testiranjem vodika u dahu, slično kao i kod drugih ugljikohidratnih netolerancija. Tijelo samo ne proizvodi vodik. Kada se vodik otkrije u dahu u roku od 1 sata nakon unosa ispitivanog ugljikohidrata na prazan želudac, osoba se smatra netolerantnom. Poremećaj se tretira prehranom s malom koncentracijom fruktoze ili bez fruktoze, ovisno o pragu tolerancije pojedinca. Simptomi se pojavljuju nakon unosa fruktoze i saharoze. Osobe s netolerancijom na fruktozu, općenito su osjetljive i na druge neprobavljive ugljikohidrate, kao što su polioli (sorbitol, ksilitol), rafinoza (grah) i inulin (polifruktoza), vidjeti popis ispod. Šećeri koje smiju ili ne smiju koristiti ljudi s netolerancijom na fruktozu ili HFI bolestiTablice pokazuju šećere koji se mogu naći u prehrani i njihov utjecaj na pacijente s HFI-om ili nepodnošljivosti na fruktozu. Tablica 1: Ugljikohidrati koji sadrže ili oslobađaju fruktozu u tankom crijevu
Tablica 2: Ugljikohidrati koji sadrže ili oslobađaju fruktozu u debelo crijevo*
* osobe s netolerancijom na fruktozu mogu tolerirati neke od ovih spojeva, ali prag je općenito nizak U nekim studijama preporuča se izbjegavanje 'oligosaharida'. Frukto-oligosaharid je najkorišteniji oligosaharid, tako da se jedino on mora izbjegavati. Ksilo-i galakto-oligosaharidi ne stvaraju probleme.
Tablica 4: Ugljikohidrati koji ne izazivaju probleme
Ne-ugljikohidratna sladila: aspartam, acesulfam K, saharin, ciklamat, taumatin nisu problem za HFI ili fruktoza netolerantne pacijente. Ove E-brojeve trebali bi izbjegavati HFI pacijenti, dok fruktoza netolerantne osobe ne (oni će više biti netolerantni prema poliolima, tablica 3 ): E420: sorbitol PrehranaOdgovarajućom prehranom ljudi s HFI-om ili netolerancijom na fruktozu trebali bi izbjegavati ugljikohidrate u skladu s navedenim tablicama. Budući da su mnogi ugljikohidrati prisutni u prirodnim izvorima i time nisu navedeni na deklaraciji proizvoda, bolesnik treba konzultirati dijetetičara čim se postavi dijagnoza. HFI pacijenti se uvijek trebaju konzultirati s dijetetičarom. Slijedi popis neke hrane koju bi trebalo izbjegavati, no popis nije konačan i za sve sumnje treba pitati dijetetičara ili izbjeći konzumiranje proizvoda.
Svi proizvodi proizvedeni ili derivirani iz gore navedenih proizvoda.
|
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Food-Info.net is an initiative of Stichting Food-Info, The Netherlands |